U organizaciji Grada Novog Vinodolskog i Turističke zajednice Grada, održan je Međunarodni karneval 3. i 4. srpnja u Novom Vinodolskom. Vesela kostajnička ekipa uputila se u ranim subotnjim satima u Novi Vinodolski  na mimohod velikih maškara.

Dobro raspoloženi Kostajničani, uz velikogorička pojačanja, raspjevani i spremni za zabavu, okupljeni u tri grupe (Milka čokoladna srca, ragbijaši uz pratnju navijačica i tigrovi) predstavili su svoj grad u povorci zajedno s još više od tisuću maškara iz cijele države i inozemstva.

O dobrom provodu nije ni potrebno pisati jer Kostajničani se uvijek dobro provedu.

Najveće zahvale gradu organizatoru, strpljivom vozaču i svima koji su sudjelovali u ovoj promociji našega grada.

                                                               ...

Cijeli lipanj protekao je u znaku obilježavanja 770 godina prvoga pisanog spomena Kostajnice. Svaka manifestacija bila je posvećena voljenome gradu. Sve je započelo Cvjetnim korzom mališana iz Dječjeg vrtića Krijesnica, a nastavilo se likovnom radionicom, brojnim športskim natjecanjima, promocijama knjiga u Gradskoj knjižnici i čitaonici, koncertom Limene glazbe DVD-a...

S posebnom toplinom u srcu prisjećamo se gospodina Šime Strikomana, poziranja i fotografiranja za milenijsku fotografiju Janje mira.

Prošloga vikenda program obilježavanja 770 godina zaokružen je Likovnom kolonijom.

Dvanaesta po redu, Likovna kolonija ponovno je privukla prave zaljubljenike u umjetnost i Kostajnicu. Trodnevna manifestacija otvorena je izložbom Nova djela u fundusu Likovne kolonije Hrvatska Kosta...

Ako ste se pitali tko je autor fotografija koje krase stranice koje posjećujete, evo odgovora. Naš sugrađanin Antun Pavičić predstavit će se sam i otkriti vam još jedan svoj strastveni hobi. Uživajte!

Biografija:

Rođen sam 4.travnja 1961. god. u Hrvatskoj Kostajnici uz prekrasnu rijeku Unu. Ljubav prema fotografiji rodila se u osnovnoj školi gdje sam počeo sa "smenom-8" i radom u fotosekciji, a kasnije sam prešao na "zenit-TTL". Od 1991. do 1996. aktivno sudjelujem u obrani domovine Hrvatske.

U vrijeme domovinskog rata sva oprema i fotografije (od rođenja do 1991.) uništene su... Slijedi povratak, obnova i ponovno buđenje interesa za fotografiju. Sada koristim Olympus E-520. Fotkam sve što mogu uhvatiti objektivom. Kostajničke panorame, Stari grad Zrinski, rijeka U...

Grad Hrvatska Kostajnica i Turistička zajednica Grada Hrvatska Kostajnica

pod pokroviteljstvom županice Sisačko-moslavačke županije

    uz potporu Ministarstva kulture

   pozivaju Vas na

           XII LIKOVNU KOLONIJU HRVATSKA KOSTAJNICA

Program:

Petak, 25. lipnja 2010. u 20,00 sati

                              Otvorenje izložbe Nova djela u fundusu Likovne kolonije Hrvatska Kostajnica  i promocija monografije Davorina Radića Retrospektiva crteža autorice Dunje Horvat

 Glazbeni trenutak: Georg Draušnik - violina, Monika Martinić - flauta, Juraj Radić - gitara                                  

MILENIJSKA FOTOGRAFIJA ŠIME STRIKOMANA  

  "Janje mira"

ZA

770 GODINA

GRADA HRVATSKA KOSTAJNICA

„... To janje mira s crvenim slavodobitnim uskrsnim barjakom simbol je vjere, mira, sloge, ali i pobjede, vječne pobjede dobra nad zlom. To janje predstavlja i opisuje kostajnički mentalitet. U  pjesmi Ispod Djeda kostajničkog brda, koja je kostajnička himna, nepoznati autor kaže da su Kostajničani ... zlatna srca, a značaja tvrda..."

Kostajničani i Kostajničanke, svi koji volite ovaj grad, dođite 10.lipnja u 12,00 sati na igralište kod Starog grada!

( obucite bijelu majicu !!! )

Borislava Kodžić

Ivan (Vitez) Trnski

Pjesnik, pisac i prevoditelj rođen je u Staroj Rači 1. 5. 1819.godine, a umro u Zagrebu 30. 6. 1910. godine. Gimnaziju završava u Zagrebu, a  školu za upravnog časnika u vojnoj administraciji završava u Grazu 1841. Službovao je po razlićitim gradovima Vojne krajine, a obavljao je i političke funkicije (1865.  slunjski je zastupnik u Saboru, a 1871. izabran je za velikog župna Bjelovarske županije). Od 1872. godine do smrti živi u Zagrebu.

Tijekom svog dugog djelatnog života (75 godina) bio je svjedokom  javljanja nekoliko književnih razdoblja (ilirizam, protorealizam, realizam i moderna) iako je on ostao vjeran ilirskim i općeromatičarskim idealima, a  hrvatska ga književnosti pamti kao posljednjega ilirca. U književnosti se javlja u časopisu Danica 1835. g...

Najmlađi Kostajničani su i ove godine prvi čestitali rođendan svome gradu. Predvođeni glazbenicima DVD-a, sa svojim tetama, mamama i tatama, uz zvuke koračnica veselo su prošetali od gradskog parka do Hotela Central i natrag. Svake godine povorka je sve manja, ali bitna je tradicija. Bravo!  

Istaknuti pedagog, pisac, borac za učiteljska prava, začetnik prosvjetnih i gospodarskih akcija, izvrstan govornik i predavač, rođen je 8. studenog 1848. godine u Krčevini  u Sloveniji kao prvo od sedmero djece. Osnovnu školu pohađa u Humu, a realnu gimnaziju završava u Varaždinu.  1871. završava Učiteljsku školu u Zagrebu, gdje radi kao učitelj do 1872. godine. Učitelj je bio i u Karlovcu po dolasku 1872. godine, a već sljedeće godine postaje upravitelj pučke škole. Posljednjih osam godina svojega boravka u Karlovcu (1881.-1889.) proveo je kao ravnatelj Više djevojačke škole. Za vrijeme službovanja u Karlovcu družio se s poznatim hrvatskim piscima, Antom Kovačićem i Dragojlom Jarnević, s kojima je i izmjenjivao pisma. 1889. godine Trstenjak je premješten u Kostajnicu. Njegov borav...

Priznanje od Alkara starije

ZAGREB - Ne zvuči senzacionalno, ili barem kako za koga, no vrijedi notirati, otkriveno je novo hrvatsko djelo prevedeno na kineski, i to iz 1931.(!) Vjerovalo se da je prvi prijevod hrvatske književnosti na kineski tiskan u Šangaju 1936. Bio je to, naime, Alkar Dinka Šimunovića u prijevodu Su Fang Sija koji je knjigu tiskao pod nazivom Prsten, u ugledenoj šangajskoj izdavačkoj kući Shangiru. Ova izdavačka kuća još i danas djeluje, preseljena iz Šangaja u Peking. Prvi prijevod hrvatske knjige na kineski, tako se držalo, bio je ostvaren prema esperantskom prijevodu Alkara. Godine 2004. objavljena Koncizna povijest esperantskog pokreta u Kini pomiče prvi prijevodni kontakt hrvatske i kineske književnosti pet godina ranije. Prije Šimunovića, Kinezi su s es...