Kostajnički pjesnički susreti "Milivoj Cvetnić"

Milivoj Cvetnić rođen je u Hrvatskoj Kostajnici 1921. godine. Kao uvjereni antifašista poginuo je u borbi 1944.god. Literarni rad započeo je još kao gimnazijalac, pisao je prozu (kratke priče) i poeziju, no nažalost ništa od pronađenoga u njegovoj ostavštini nije, ponajprije zbog ratnih okolnosti, dospio objaviti, tako da je do pjesničke zbirke Lirika, bio potpuno nepoznat hrvatskoj književnoj povijesti. Slučajno pronađene  stihove obitelj je, tek 62 godine nakon njegove smrti, 2006. godine, objavila u zbirci pjesama "Lirika".

U spomen na ovoga prerano izgubljena mladoga pjesnika, u Hrvatskoj Kostajnici održavaju se pjesnički susreti nazvani njegovim imenom. 28.ožujka 2009. održani su prvi pjesnički susreti na kojima je predstavl...

Likovna kolonija "Kostajnički akvarel"

U predgovoru prvog kataloga Kostajničkog akvarela piše:

Medij likovne kolonije baštinimo od XIX stoljeća, pa sve do današnjih dana.

Cilj umjetnika je bio odlazak iz urbanih središta i u idili malog mjesta, a izolirani od akademskih razgovora i filozofiranja, stvarati likovne uradke i družiti se.

Te uvjete naša Hrvatska Kostajnica pruža umjetnicima već deset godina u već poznatoj "Likovnoj koloniji-Hrvatska Kostajnica", s njenim pokretačem i generatorom likovnih zbivanja, akademskim slikarom Davorinom Radićem.

U takvom okruženju mi kao Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" Zagreb, Pododbor Hrvatska Kostajnica, tražimo prostor kako bi dali doprinos i produžetak likovne priče. Sam projekt likovne kolonije je trebao zadovoljiti naša htj...

Likovna kolonija-Hrvatska Kostajnica

Svake godine, uvijek iznova, istinski zaljubljenici u likovnu i glazbenu umjetnost okupljaju se krajem lipnja u Hrvatskoj Kostajnici. Likovna kolonija, već tradicionalna manifestacija Grada, kontinuirano traje od 1999.godine. U predgovoru katalogu Likovne kolonije iz 2001. godine, gospodin Danijel Žapčić kaže: "Ne znamo točno kad zavoljesmo taj gradić, ali je pouzdana činjenica da je njegov ambasador u Zagrebu bio slikar Davorin Radić, koji će postati generator kasnijih likovnih zbivanja".

Davorin Radić strastveno je i potresno godinama kistom i riječima portretirao svoju rodnu Kostajnicu. Tako su mnogi od nas tek na taj način dobivali prve i prave upute u povijesna zbivanja, ali i u likovni karakter krajolika. Opremljeni Radićevom otmjenom...

Gradska knjižnica i čitaonica u Hrvatskoj Kostajnici djeluje od 1945. u sastavu Narodnog sveučilišta, a  čitaonička djelatnost u kostajničkom kraju poznata je već od 80-ih godina 19. stoljeća. 

Tijekom Domovinskog rata  nije pretrpjela znatnije štete u knjižničnom fondu, već samo u prostoru, koji je obnovljen i knjižnica je ponovno otvorena 19. prosinca 1996.  Od tada kontinuirano radi. Kao samostalna ustanova u kulturi  djeluje od 1. siječnja 2001. godine, kada se odvojila od tadašnjeg  Narodnog sveučilišta. Uz pomoć donacija dječji je odjel opremljen  novim namještajem, a nabavljena je  i  oprema koja zadovoljava potrebe korisnika kako za informacijskim tako i za kreativnim i zabavnim sadržajima.

Knjižnica ima  odjel za odrasle te odjel za djecu i mladež, studijski odjel, či...

Srednja škola u Hrvatskoj Kostajnici nosi ime pjesnika, prevoditelja, Šenoinog suvremenika i prvog predsjednika Društva Hrvatskih književnika Ivana Trnskog , koji je oduševljen kostajničkom prošlošću, slavom Zrinskih, ljepotom prirode i ljudi koji borave na ovom području 1880. godine objavio epsko djelo "Ana Lovićeva" u kojoj, nadahnut Kostajničkom legendom, veliča domoljublje, a kudi prostotu, jal i neslogu.

Nakon Domovinskog rata škola je obnovljena i započinje s radom 1996. godine, nastavljajući tradiciju srednjeg školstva u Hrvatskoj Kostajnici dugu gotovo 40 godina.

Škola djeluje pod geslom stihova Ivana Trnskog

                                                          "kad je rodu u napredak, pune, pune daj pregršti".

Danas škola broji tristotinjak učenika, a zaposlen...

Osnovna škola nosi ime Davorina Trstenjaka istaknutog hrvatskog pedagoga koji je kao učitelj i ravnatelj Više pučke škole radio u Hrvatskoj Kostajnici od 1889. do 1899. godine.

Od svoje izgradnje  u jesen 1970. godine najteže trenutke škola doživljava 1991.godine tijekom Domovinskog rata kada je devastirana, a školski inventar otuđen i uništen.

U siječnju 1996. nakon Domovinskog rata ponovo je počela nastava i to u prostorijama dječjeg vrtića, a poslije obnove i u samoj školskoj zgradi.

Danas školu pohađa oko 350 učenika i zaposleno je 42 djelatnika.

Osnovna škola Davora Trstenjaka može se pohvaliti mnogim uspjesima učenika i učitelja koji redovito sudjeluju na županijskim natjecanjima i postižu odlične rezultate iz različitih nastavnih predmeta.

Škola je uspješna i u sport...

Dječji vrtić Krijesnica sagrađen je 1977. godine. Za vrijeme domovinskog rata je devastiran, a obnova je izvršena 1997. godine. Vrtić je započeo ponovo svojim radom u listopadu 1996. godine i to u dvije odgojne skupine, a nakon obnove uništene prostorije, organizira se i treća odgojna grupa.

Danas je u vrtiću zaposleno 12 djelatnika, od toga je 7 odgojiteljica. Rad s djecom odvija se u cjelodnevnom boravku od punih 10 sati i poludnevnom od 5 sati i predškola. U vrtiću boravi 50-tak djece.

Kroz igru i pjesmu djeca stječu prijateljstva, higijenske, kulturne i radne navike. Razvijaju komunikaciju sa djecom i drugima bogateći svoj riječnik novim riječima.

U vrtiću se kroz igrokaze, recitacije, pjevanje obilježavaju razna događanja, Božić, Uskrs, Jesenska svečanost, Kestenijada,...

U Etnografskom muzeju u Zagrebu nalazi se jedan primjerak LITNJAKA kojeg je još u siječnju 1926.godine darovala gospođa Slavica Pleše, supruga šumarskog upravnika, sa slijedećim tekstom: "LITNJAK" je božićna pogača-manji ovisoki okrugli kolač na kojem je po sredini djetešce, zatim pšenica, grožđe, burence, ptice, prasence, mjesec, sunce, zvijezde, ime Isusovo".

Pravi se o Božiću u okolici Hrvatske Kostajnice. Jedan od kostajničkih običaja je i PEČENJE PEČENICA NA TUCINDAN

Božićni običaji u Hrvatskoj Kostajnici, kao i u cijelom kršćanskom svijetu, započinju Adventom, a završavaju Bogojavljenjem. U osnovi svih tih svetkovina je priprema za dolazak svjetla, Isusa Krista te slavljenje njegova rođenja. Običaji nastaju u narodu, iz tradicije, oni su odraz duha određenog kraja; upravo zato su raznoliki onoliko koliko je bogata duša nekog naroda.

Običaji se ne uče iz knjiga, oni se žive i prenose s naših baka i djedova na naše roditelje i na nas. Običaj se udiše s mirisom domaćih božićnih kolača, s mirisom pečenica koje se peku, s užurbanošću koja vlada u domu. Već je i blagdan sv. Nikole bio blagdan iščekivanja, a naročito za djecu koja su pjevala: "Sveti Niko dođi skoro vrijeme nam prolazia sporo." Tko god je u djetinjstvu osjetio ono uzbuđenje u i&scaro...