Istaknuti pedagog, pisac, borac za učiteljska prava, začetnik prosvjetnih i gospodarskih akcija, izvrstan govornik i predavač, rođen je 8. studenog 1848. godine u Krčevini u Sloveniji kao prvo od sedmero djece. Osnovnu školu pohađa u Humu, a realnu gimnaziju završava u Varaždinu. 1871. završava Učiteljsku školu u Zagrebu, gdje radi kao učitelj do 1872. godine. Učitelj je bio i u Karlovcu po dolasku 1872. godine, a već sljedeće godine postaje upravitelj pučke škole. Posljednjih osam godina svojega boravka u Karlovcu (1881.-1889.) proveo je kao ravnatelj Više djevojačke škole. Za vrijeme službovanja u Karlovcu družio se s poznatim hrvatskim piscima, Antom Kovačićem i Dragojlom Jarnević, s kojima je i izmjenjivao pisma. 1889. godine Trstenjak je premješten u Kostajnicu. Njegov boravak u Kostajnici ostavio je u sjećanjima i srcima Kostajničana dubok trag. Sa svojim učenicima 1892. godine počeo je krčiti šikaru , uređivati šetnicu i saditi drveće uz obronke Djeda. Trstenjak i marljivi učenici uspjeli su u Kostajničana probuditi ekološku svijest pa se toj akciji priključuje i znatan broj građana. Uređenje je potrajalo do 1890. godine, a potom je Trstenjak planirao na vrhu kostajničkog brda podići paviljon. Nažalost, premještaj u Gospić (1899.) spriječio ga je u toj namjeri. Građani potaknuti njegovim akcijama 1903. osnivaju Društvo za poljepšanje Kostajnice, a Trstenjaka imenuju počasnim članom.
Njegov boravak u Kostajnici obilježio je organizaciju školstva utemeljivši 1890. godine Učiteljsko društvo za kotar i grad Kostajnicu, a bio je i suosnivač kostajničke Pučke štedionice. Svo to vrijeme njegov spisateljski rad nije mirovao. Uz brojne članke u stručnim časopisima (od 750 članaka 468 objavljeno je u časopisu Napredak), napisao je, uredio i priredio oko 40 knjiga i monografija s pedagoškom, etnografskom i zabavnom tematikom za učitelje, mlade i širi puk. Bio je i prvi predsjednik Saveza hrvatskih Učiteljskih društava od 1919. do svoje smrti, 10. veljače 1921.
Da su Kostajničani i Kostajnica ostali u njegovom srcu i sjećanju dokazuju njegova djela tiskana nakon službovanja u našem gradu: Ispod brda Djeda (1911.), Pounčice (1913.), Na Djedu (1919.), Besjede na Djedu (1921.) te Kostanjčice objavljene posthumno 1923. godine.
Od ostalih djela ističu se pedagoški priručnik Mladi učitelj (1898.g. u kojem nudi praktične savjete početnicima) i njegovo prvo djelo Dobra kućanica (1880.) kojim daje savjete djevojkama, a posebno onima slabijega imovinskog stanja.