Izbornik

Pretraži stranicu

Kostajnica

Linkovi

Područje grada Hrvatska Kostajnica izuzetne je prirodne ljepote i bogatog kulturnog naslijeđa. Ostaci jedne od najosebujnijih povijesnih jezgri hrvatske, bogata tradicijska kultura, iznimne pejzažne osobine, tragovi bogate pounjske prošlosti, te specifični kostajnički duh, važni su čimbenici turističkog razvoja ovoga kraja.

Bistrozelena rijeka Una ugodna je za kupanje i vožnju čamcima i pravi je raj za ribiče, a okolne šume bogate su divljači. Ruralna prigradska naselja temelj su za razvoj seoskog turizma. Tu je i Park šuma Djed koja u sebi čuva srednjovjekovnu povijest zemljane utvrde iz 18.st. u obliku zvijezde, poznato izletište s restoranom i vidikovcem. Stari Zrinski grad, utvrda je iz 14.stoljeća koja se proslavila u bojevima protiv Turaka i svojevrstan je simbol Hrvatske Kostajnice. Na području grada brojni su izvori pitke vode, od kojih su najpoznatiji Tekija i Varoški bunar. Uz stogodišnji Hotel Central, samostan i crkvu Sv. Antuna Padovanskoga, crkvu Male Gospe u Tirolu, ostatke župne crkve Sv. Nikole, tragovi su  prošlih vremena i mogu se koristiti za pričanje mnogih turističkih priča.

A jedna od priča je i legenda o padu Kostajnice pod tursku vlast, koju je književno uobličio Ivan Trnski u svom djelu Ana Lovićeva.

Lijepa Kostajničanka Ana Lovićeva zaljubljena je u hrabrog kostajničkog junaka Janka Djetelića, koji joj ne uzvraća ljubav jer njegovo srce pripada Mejri, lijepoj kćeri Ahmeta Badanjkovića, krupskoga age. Ljubomorna i povrijeđena Ana smišlja osvetu. Daje Turcima bijelim rupcem znak s brda na lijevoj obali Une i oni na konjima prelaze Unu. Napadaju u crkvi okupljene nenaoružane Kostajničane, među kojima je i Janko Djetelić i sve ih pobiju. Ana Lovićeva izdaju plaća glavom.

O tradiciji turizma u Hrvatskoj Kostajnici starijoj od jednog stoljeća, svjedoče i stari hoteli Central (1905.god.) i Corso.

Kostajničani njeguju stare običaje  pa je u Kostajnici ugodno boraviti u svim godišnjim dobima.

U veljači se održava Fašnik po kojem je Kostajnica nadaleko poznata. Tradicija maškaranja starija je od 150 godina, a popraćena je maskenbalima i spaljivanjem Princa karnevala uz čitanje Paškvila, satiričnog časopisa koji izlazi o pokladama.

Krajem ožujka, ovisno o vremenu, na našoj lijepoj Otoci, «Cronica» -društvo lokalnih dečki, organizira «Kobasijadu«, veselu feštu na kojoj se dobro jede i pije i koja je odavno prerasla lokalni karakter.

 

SKD"Prosvjeta" Pododbor Hrvatska Kostajnica u svibnju organizira likovnu koloniju „Kostajnički akvarel" čija djela će obogatiti fundus buduće gradske galerije.

13.lipnja grad slavi svog zaštitnika Sv.Antuna Padovanskoga, te je cijeli mjesec obilježen raznim kulturnim i sportskim događanjima, koje organiziraju Grad Hrvatska Kostajnica,  kostajničke udruge i društva. Povodom Dana grada  već se tradicionalno organiziraju Unska kajakaška regata, Turnir u malom nogometu, nastupi kulturno umjetničkih društava, razne izložbe, promocije knjiga i dr.

Posljednji vikend u lipnju održava se  Likovna kolonija -Hrvatska Kostajnica u kojoj sudjeluju akademski slikari i kipari iz cijele Hrvatske, čiji radovi obogaćuju kolekciju umjetnina koje su gradu tijekom domovinskog rata akcijama Društva prijatelja Zrina i kluba Kiwanis donirali eminentni likovni umjetnici za buduću gradsku galeriju.

   Krajem lipnja kostajnički Moto klub Falcon organizira druženje motorista iz cijele zemlje.

U srpnju se održava Venecijanska noć, revija ukrašenih i osvijetljenih unskih čamaca, te Međunarodna Una regata, zajedničko turističko događanje gradova i općina sa obje obale Une. 2009. godine regata je započela u Kulen Vakufu,prolazila kroz Bihać, Cazin, Bosansku Krupu, Novigrad, Dvor i doplovila do Hrvatske Kostajnice.  

Prvog vikenda u listopadu u Kostajnici je Kestenijada, kulturno-zabavna turistička manifestacija poznata diljem Hrvatske. Dolazak već tradicionalnog «

Kesten - cuga « veselo dočekuju kostajničke

mažoretkinje uz svirku gradske vatrogasne limene glazbe. Uz raznoliki kulturno umjetnički program, reviju starih zanata, ukratko -zabavu za svakoga - turistima je omogućen organizirani odlazak u obližnje šume bogate kestenom gdje mogu sami skupljati kesten, a po povratku u grad uživati u slasnim jelima od kestena, fišu, lovačkom gulašu i drugim delicijama.

Prošetavši kostajničkom šetnicom uz Unu i okolnim ulicama i sokacima, koje obavija miris pečenih kestena iz dagara, gosti sa sobom odnose slike i mirise naše Kostajnice.

 

TURISTIČKI RESURSI  GRADA  HRVATSKA KOSTAJNICA 

Prirodna baština:

Park šuma Djed, nasljeđe je poznatog hrvatskoga pedagoga Davorina Trstenjaka koji je od 1889.-1899.godine živio i radio u Kostajnici i pošumio brdo Djed. Odlukom Županijske skupštine SMŽ 2000.godine brdo Djed proglašeno je park šumom. Poznato je izletište sa restoranom i vidikovcem.

Na velikom platou, na vrhu Djeda nalaze se zvjezdoliki zemljani temelji utvrde čija je izgradnja započela početkom 18. stoljeća ali nikada nije završena. Uz Stari grad Zrinski utvrda je trebala služiti za dodatnu obranu cijelog područja. Tijekom godina ostaci zemljanih bedema pretvoreni su u šetnicu. 

Una, unski otoci i šetnica uz Unu 

Izvori pitke  vode,  Hrvatska Kostajnica obiluje pitkom vodom čemu svjedoče brojna vrela koja su do izgradnje kostajničkoga vodovoda imala važnu ulogu u životu Kostajničana. Uz Pekinac, Paunovac, Antunovac, Mrzlenac, Varoški bunar, najpoznatiji kostajnički izvor je TEKIJA, na kojoj još i danas stoji kamena ploča s natpisom" PI  BRATE IZ BOŽJE MILOSTI DAT TI JE NAPITAK".

Kulturno –povijesna baština:

Stara gradska jezgra, velikim je dijelom razrušena tijekom Domovinskoga rata. 1988.godine Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture donio je rješenje o zaštiti stare gradske jezgre kao spomenika kulture. 

Stari grad Zrinski, utvrda je nastala najvjerojatnije u 13. stoljeću oko koje se kasnije zbog lakše obrane razvilo i kostajničko naselje. Značajnu je ulogu odigrao u ratovima s Turcima, a najpoznatiji vladari bili su mu obitelj Zrinski.   

Crkva i samostan Sv.Antuna Padovanskoga, sagrađena 1729.godine, teško je oštećena tijekom posljednjega rata, obnovljena  je prije desetak godina

Crkva Sv.Nikole, župna crkva sagrađena 1771.godine, razorena je u Domovinskom ratu  

Crkva Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila podignuta 1743. g. u baroknom stilu, srušena je do temelja 1941. godine (1703. g. već postoji hram manjih dimenzija, najvjerovatnije drveni ). Sadašnja crkva sagrađena je 1972. godine.  

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice sagrađena u 18.st. nalazi se u kostajničkom naselju Tirol, u blizini izvora ljekovite vode. 

Kapela Svetih Ilije  i Luke  sagrađena 1887.godine, nalazi se u kostajničkom naselju Utolica.

Hotel Central secesijsko je zdanje sagrađeno 1905.godine u obliku pramca broda. Zaštićen kao spomenik kulture u vrijeme otvaranja imao je vlastiti vodovod, električnu centralu i proizvodio vlastita pića, osobito sortna vina. Nakon Domovinskoga rata u potpunosti je obnovljen u skladu sa zahtjevima Zavoda za zaštitu spomenika kulture. 

Spomen  obilježje Gordanu Ledereru, poginulom hrvatskom snimatelju, vidikovac je odakle „puca“ veličanstven pogled na pounjsku dolinu i Park šumu Djed.

Turistička nadgradnja:

  • Ribnjak
  • Kupalište Kavrlja , Veliki kamen , Otoka
  • Pješačko – planinarska staza „Gordan Lederer“ (od Trećeg mosta prolazi kroz kesten- šumu preko Čukura do Izletišta Djed)
  • Biciklistička staza (vodi kroz grad , ide preko prigradskih naselja Rosulje, Utolica, Rausovac, Selište , nazad do Kostajnice)

 

 

Proširenje turističke ponude moguće je uređenjem Ribnjaka i okoliša (Ribarski športsko-rekreacijski centar), uređenjem  prostorija Kajak-kanu kluba, završenjem obnove Starog grada, aktiviranjem obiteljskih seoskih gospodarstava u seoski turizam, povezivanjem cijelog Pounja u zajednički turistički proizvod …

LOV 

Na području grada djeluje Lovačko društvo Naretak, osnovano 20-tih godina prošloga stoljeća. 

Društvo danas djeluje na području Grada Hrvatska Kostajnica, općine Majur i općine Donji Kukuruzari.

Lovna površina iznosi oko 16.000 ha.

Da lovni turizam ovoga kraja ima veliki razvojni potencijal, pokazuje i lovište koje je bogato plemenitom divljači (čiji rast i razvoj prate lovci, a odstrel se vrši prema lovno –gospodarskoj osnovi), divljim svinjama, zečevima i fazanima.

Društvo je organizirano u osam lovnih grupa, a svaka ima svoga lovnika-grupovođu koji vodi brigu o organizaciji gospodarenja lovištem na području svoje lovne grupe.

Društvo ima i svoga lovnika, koji organizira zajednički lov (tijekom srpnja i kolovoza istjerivanje divljih svinja i drugih štetočina iz usjeva ).

Društvo ima svoje lovočuvare koji su položili lovočuvarski ispit i koji uz ostale lovce bdiju na očuvanju fonda divljači.

Lovačka kuća u Rosuljama je centralno okupljalište svih članova Lovačkog društva, a nekoliko lovnih grupa je izgradilo i svoje vlastite lovačke kuće ( prekrasna lovačka kuća i sjenica u Selištu, lovačka kuća u Kostrićima, Babinoj Rijeci ). Najstarija lovačka kuća je u šumi Naretak, izgrađena šezdesetih godina prošloga stoljeća, a koju su lovci obnovili nakon Domovinskog rata.

Društvo ima vlastiti gater za obuku pasa za lov na divlje svinje. Gater je na području lovne grupe Selište, a izgradili su ga sami lovci. Svojevrsna je turistička atrakcija, pogotovo djeci koja dolaze vidjeti divlje svinje u njihovom prirodnom staništu.

Članovi društva organizirano čiste i uređuju vodotokove riječica i potoka, te čiste lovišta od glomaznog otpada, čime dokazuju da je njihov rad prvenstveno veliki doprinos ekologiji.

RIBOLOV

Ribolovni turizam ima veliki razvojni potencijal. Rijeka Una bogata je ribom, a obnavlja se i područje Ribnjaka, gdje bi novouređeno riblje mrjestilište olakšalo poribljavanje Une autohtonim ribljim vrstama (mladica, štuka, som, smuđ, kečiga).

Članovi ŠRU Una aktivno se bave razvojem športskih aktivnosti djece i mladeži s ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti vodotoka, životinjskog i biljnog svijeta.

CIJENA dnevne dozvole iznosi 60,00 kn i može se nabaviti u caffe baru „Una“.

Osoba za kontakt: Dinko Herkov, mob ++385 (0) 98 628 344

 

 

PJEŠAČKO-PLANINARSKA STAZA „Gordan Lederer“ polazi od „trećeg mosta „ kroz kesten šumu, preko Čukura, Tirola i završava na obližnjem Izletištu Djed. 

BICIKLISTIČKA STAZA vodi kroz grad preko prigradskih naselja ( Rosulje, Utolica, Rausovac, Selište ) i vraća se u dva smjera – teža ruta ide preko Tirola, a lakša iz Selišta ravno prema gradu.  

SMJEŠTAJ

Hotel Central ( *** ), 14  dvokrevetnih soba i dva apartmana (32 ležaja)

Dvorana Zrinski  - 150 mjesta

Mala sala  - 40 mjesta

Ljetne terase  - 50 mjesta

Tel: ++385 (0) 44 526 100/103

Fax: ++385 (0) 44 526 105

Ugostiteljski obrt „Đenadija“, 5 dvokrevetnih soba

Tel: ++ 385 (0) 44 851 845

RESTORANI 

Restoran Hotela Central                    tel: ++ 385 (0) 44 526 103

Restoran „ Djed“                               tel: ++ 385 (0) 44 851 561

Ugostiteljski obrt   „Varoški bunar“     tel: ++ 385 (0) 44 851 379

Ugostiteljski obrt “Đenadija“              tel: ++ 385 (0) 44 851 845

Pizzeria“Bonaparte“                          tel: ++ 385 (0) 44 851 523


 

Postano od Administrator na 18.05.2010
 
Copyright 2005-2009 c Hrvatska-Kostajnica.hr | Sva prava pridržana. | Izradio DeMoveo.com